Flash Vijesti

Učešće Roma i Egipćana u javnom životu je zakonska obaveza Vlade Crne Gore

Problem Roma i Egipćana u poslednje vrijeme na dnevnom je redu globalne svjetske politike, a sve u cilju poboljšanja položaja Roma i Egipćana u jugoistočnoj Evropi. U mnogim državama Evrope, Romi i Egipćani nemaju status nacionalne manjine i time im je uskraćena mogućnost, ostvarivanja političkih i nacionalnih prava, koja im kao manjinskim zajednicama pripadaju .

Za razliku od ostalih manjinskih zajednica, Romi i Egipčani spadaju u grupu naroda, koje nemaju svoje matične države, koja bi im pomogla da definišu svoj nacionalni status, zbog toga često nisu shvaćeni kao „ozbiljne“ manjine“ . U prilog tome, najbolje govori sledeći podatak, rijetke su države koje im priznaju status nacionalne manjine. Nažalost crnogorski Ustav ih takođe ne prepoznaje kao manjinu.

Usled nemogućnosti romske i egipćanske zajednice da na pravi način artikulišu svoje političke interese, preko svojih izabranih predstavnika u crnogorskom parlamentu dovodi ih do toga, da njihovi stvarni problemi ostanu neprimjećeni.

12

Pitanje sistemskog rešavanja problema Roma i Egipćana u regionu, ali i u nekim našim krugovima, donekle je shvaćeno, kao nešto što je nametnuto spolja, a ne kao istinska potreba u procesu demokratizacije društva, jer i pored Ustavom zagarantovanih prava , u većini slučajeva Romi i Egipćani su i dalje na margini društveno političkih dešavanja.

Romi , kao politička zajednica u Crnoj Gori još uvijek ne postoje . I kao posledicu imamo to što se glas Roma i Egipćana ne čuje, tamo gdje se odlučuje, dakle u parlamentu Crne Gore. U čitavoj ovoj priči nemožemo zanemariti, primjetno odsustvo političke volje da se ovaj problem riješi.

Kad je u pitanju međunarodno zakonodavstvo, u evropskom kontekstu, to je svakako Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina. Član 15 pomenute konvencije se bavi pitanjem participacije nacionalnih manjina u javnim poslovima. Inače ovo je prvi pravno obavezujući multinacionalni instrument, posvećen zaštiti nacionalnih manjina u cjelini.

Njen cilj je da odredi pravne principe, kojim se države obavezuju da poštuju i obezbijede punu i efektivnu ravnopravnost nacionalnim manjinama u svim oblastima ekonomskog, socijalnog, kulturnog i politickog života. Da li se ovo načelo primjenjuje u praksi veoma je diskutabilno.

Ustav kao najveći pravni akt u članu 79 stav 9 i 10 nalaže : pravo na autentičnu zastupljenost manjina u Skupštini Crne Gore, kao i proporcionalnu zastupljenost u organima državne i lokalne uprave. Zaočekivati bi bilo da se stvore zakonske norme da se ovo pravo, koje Ustav garantuje inplemetira u praksi.

Pravo na autentičnu zastupljenost manjina je precizirana zakonom o izboru odbornika i poslanika. Član 94 koji definiše ovu oblast glasi: U raspodjeli mandata uĉestvuju izborne liste koje dobiju najmanje 3% od ukupnog broja važećih glasova, u sluĉaju da ni jedna od od nacionalnih stranaka sa izborne liste ne ispuni taj uslov od 3% glasova , a pojedinaĉno dobiju najmanje 0,70% važećih glasova, stiĉu pravo na jedan mandat

Da su Romi kojim slučajem na parlamnetrarnim izborima formirali nacionalnu stranku, za jedan poslanički mandat bilo bi im potrebno oko 4000 glasova što je previsok cenzus za romsku zajednicu, jer su Romi stavljeni u istu ravan sa drugim zajednicama, koje su u prosjeku nekoliko puta brojnije.

Određen ustupak je učinjen, hrvatskoj zajednici, time što im je data mogućnost da sa 0,35% važećih glasova dobiju jedan poslanički mandat. Da ne bude zabune, što se nas tiče, mi pozdravljamo ovu odluku i smatramo da je izuzetno važno što je zakonodavac predvideo ovu mogućnost za hrvatsku zajednicu.

Ali se nameću neka neizbježna pitanja; ako se zna da su Romi najugroženija zajednica u crnoj gori, zašto ovaj ustupak nije uradjen i prema romskoj zajednici ? Drugo, da li je selektivna pravda demokratski princip? I treće, crnogorsko zakonodavstvo prepozanje princip afirmativne akcije, kao demokartski standard, zašto u ovom slučaju nije primjenjen princip pozitivne diskriminacije i za pripadnike romske zajednice?

Dakle pitanja ima mnogo, a odgovora ima veoma malo, nažalost mi nemamo mnogo izbora, preostaje nam nada, da će se nekom posebnom odlukom postojeći cenzus, koji je sada aktuelan i za Rome , smanjiti sa 0,70% na 0,35% procenata važećih glasova i na taj način omogućiti romskoj i egipćanskoj zajednici da se i njihov glas čuje u crnogorskom parlamnetu.

Kad sam već spomenuo parlamnet, osnovna funkcija parlamenta jeste da predstavlja i zastupa intererese svih građana. Ukoliko parlament na adekvatan način ne predstavlja određenu zajednicu i ona se zbog toga osjeća politički diskriminisanom, legitimnost parlamenta se dovodi u pitanje. Zbog toga je neophodno da sastav parlamenta u potpunosti odražava sve društvene raznolikosti, koja garantuje politiĉku jednakost.
Moderna demokratija podrazumjeva, srazmjernu participaciju svih zajednica u institucijama sistema Odsustvo političke participacije Roma u procesima odlučivanja u crnogorskom društvu, ubjedljivo govori o tome da jedna demokratska ključna karika u njihovoj integraciji nedostaje, a bez koje se ne može govoriti o cjelini demokratskih procesa u Crnoj Gori.

Sve dok prava romske i egipćanske zajednice, ostaju samo teorija na političkoj agendi državnih i lokalnih institucija, ne možemo govoriti o građanskom konceptu i jednakih prava za sve, Integracija romske i egipćanske zajednice mora biti realna sa konkretnim sistemskim rješenjima. Jedno je sigurno, stanje manjinskih prava, su najpouzdaniji indikator, demokratičnosti i vladavine prava svakog društva u cjelini.

Sve dok su manjinske zajednice, politički neravnopravne, ako ne mogu da ostvare, osnovna politička prava u institucijama, i ne odlučuju o pitanjima od ključnog značaja za svoj narod, po inerciji desiće se to, da će se vremenom suočavati sa različitim oblicima diskriminacije, i neće imati prilike da se izbore za bolji položaj u društvu. To je dakle neminovnosti.

Svjesni smo činjenice da je proces demokratizacije društva, jako dug i složen proces, Crna Gora upravo prolazi kroz taj vid tranzicije. Hoću da vjerujem da će u narednom periodu, Crna Gora biti primjer građanskog društva, koja će uspjeti na pravi način da artikuliše potrebe njenih građana.

Period koji je pred nama za Rome i Egipćane, biće pravi izazov da svi zajedno pokažemo, upornost, odlučnosti i zrelost i odgovornost prema svom narodu. Moramo biti uporni i dokazati svima da su Romi i Egipćani, sposobni da stvore bolje okruženje za sebe, ali i za druge.

Ne možemo dozvoliti sebi da i dalje budemo građani drugog reda. Moramo postaviti jasne i realne ciljeve, od kojih ne smijemo odustati, a to je djelotvorno učešće romske i egipćanske zajednice u procesu donošenja odluka, kroz političku participaciju na državnom i lokalnom nivou, strogo vodeći računa o participaciji žena romkinja i egipćanki u tim procesima. To je jedino mjerilo uspjeha i jedini način da se integrišemo u crnogorsko društvo. U suprotnom predstoji nam tiha asimilacija.

I na samom kraju, želim da istaknem sledeće: Razlika će u svakom društvu uvijek biti. Biće čak i onih nepremostivih, ali hoću da vjerujem, da ćemo svi zajedno kao društvo uspjeti da izgradimo društvo socijalne pravde i jednakosti.
Međutim to mora biti realnost i za pripadnike romske i egipćanske zajednice.

Novinar: Muhamed Uković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*