Flash Vijesti

Preko hiljadu djece RAE populacije nije upisano u matične knjige rođenih

Prema saznanjima Romskog savjeta, u Crnoj Gori preko hiljadu djece Romske i Egipćanske populacije nijesu upisana u matične knjige rođenih- što praktično znači da su ta djeca pravno nevidljiva.

“To istovremeno  znači da ta djeca pravno ne postoje, u zvaničnim knjigama nemaju imena i prezimena, niti bilo koje drugo pravo, kao što su zdravstveno osiguranje, dječiji dodatak, ne poseduju dokaz o rođenju i državljanstvu, ne mogu da sklope brak, nalaze se van sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, nema ih na biračkim spiskovima, pa samim tim uskraćeno ima je biračko pravo da biraju i da budu birani“, saopštio je CdM-u iz predsjednik Romskog savjetaIsen Gaši.

On podsjeća da bi rođenje i određivanje imena kao osnov ličnog identiteta trebalo da budu nesporno priznati svakom licu i novorođenčetu, koji je rođen i boravi u Crnoj Gori.

“Uostalom na to ih obavezuje konvencija o pravima djeteta UN-a član 2 tačka 1 koja glasi: Potpisnice ove konvencijenće će poštovati i obezbjeđivati prava utvrđena ovom konvencijom svakom djetetu koje se nalazi pod njihovom jurisdikcijom bez ikakave diskriminacije. Biti priznat kao subjekt/nosilac prava uvijek i svuda je osnovno ljudsko i međunarodno  priznato pravo. Oni koji nijesu upisani u matične knjige rođenih izloženi su riziku da im budu  uskraćena osnovna prava i mogućnosti: bez dokumenata mogu imati poteškoće pri upisu ili završavanju škole, dobijanju odgovarajuće zdravstvene zaštite, zapošljavanju, sticanju imovine ili slobodnom kretanju ( pasoš lična,  karta)“, ističe Gaši.

Ustav Crne Gore, podsjeća on, kao temeljni dokument za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda u zemlji, garantuje ljudska prava i slobode svim građanima; zabranjuje sve oblike diskriminacije; daje primat međunarodnim pravnim instrumentima u odnosu na nacionalno zakonodavstvo.

Crna Gora je ratifikovala ključne međunarodne dokumente kojima se štite ljudska prava, uključujući: Međunarodni pakt o građanskim i političikim pravima (ICCPR), Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), Konvenciju o pravima djeteta (CRC), Konvenciju o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (CERD) i Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema ženama (CEDAW).

Crna Gora je prihvatila međunarodne obaveze da inicira programe i aktivnosti kako bi obezbijedila adekvatnu zaštitu prava RAE populacije i garantovala im dodatna prava u skladu s njihovom posebno ugroženom pozicijom u društvu.

“Pored  svega toga, nažalost ta mogućnost  nije na odgovrajući način dostupna romskoj djeci čiji roditelji  nemaju lična dokumenta i zbog toga u redovnom postupku ta djeca  ne mogu biti upisana u matične knjige rođenih, a postojeća regulativa još uvijek   onemogućava  da ostvare ovo pravo naknadnim upisom u matične knjige rođenih. Stoga je neophodno regulisati pravnu pretpostavku da  se ovaj problem rješi. Navedeni problem je veoma ozbiljan i  nadležne institucije se moraju suočiti ovim problemom, tražiti uzroke i pristupiti rješenju ovog problema. Problem djece koja nisu upisana u matične knjige, aktuelan je i evidentan, a roditelji nisu u mogućnosti riješiti ga bez sistemske aktivnosti i saradnje nadležnih institucija“, rekao je Gaši.

On apeluje na nadležne institucije da pronađu sistemsko rješenje, kako bi se ovaj problem u potpunosti eliminisao.

“Svakako da  je neophodno za ovu aktivnost odvojiti određena finansijska sredstva. Romski savjet  smatra da bi bilo neophodno dio sredstava koja su namjenjena realizaciji ciljeva strategije 2012-2016.  odvojiti za ovu namjenu. Mi ćemo u nasjkorije vrijeme, možda već sledećeg mjeseca raditi na istraživanju ovog problema na nivou čitave Crne Gore, jer nam je  itekako stalo da imamo precizne podatke o broju djece i omladine RE zajednice koja nisu upisana u matične knjige rođenih“, zaključuje Gaši.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*