Flash Vijesti

Nacionalna platforma za integraciju Roma Crne Gore 2019 Zapošljavanje i stanovanje

Podgorica 11.06.2019.godine

U organizaciji Savjeta za regionalnu saradnju, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Evropske komisije i Fondacija za otvoreno društvo održana je konferencija posvećena pitanjima zapošljavanja i stanovanja Roma u Crnoj Gori.
Cilj konferencije je bio da od svih aktera procesa inkluzije romske zajednice prikupi mišljenja i sugestije što je potrebno raditi u ove dvije oblasti te koji koraci su neophodni da bi se unaprijedo položaj romske populacije na tržištu rad i u stanovanju.
Na početku konferencije učesnicima su se obratli predstavnici Savjeta za regionalnu saradnju g. Orhan Husein, Leon Đokaj iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Mladenka Tešić iz delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Gospodin Orhan Husein kazao je da je cilj ove konferencije da se prikupe stavovi učesnika/ca procesa integracije romske zajednice u pogledu zapošljavanja i stanovanja ove, marginalizovane grupe. On je istakao da se mora raditi i na odgovornom budžetiranju aktivnosti prema Romima kao i na monitoringu cijelog procesa. Husein je i njavio da će 5.jula u Poznanju u Poljskoj biti potpisana deklaracija o integraciji Roma koju će parafirati predstavnici i najviši zvaničnici zemalja regiona.
Za Leona Đokaja pitanje integracije Roma nije samo romsko več crnogorsko pitanje i Vlada mu je veoma posvećena. Đokaj je istakao i činjenicu da se iz godine u godinu izdvajaju sve veća sredstva usmjerena na integraciju romske zajednice. Takođe, on je kazao i da se primjećuju rezultati u oblstima obrazovanja i zapošljavanja i da je sve više Roma u procesu obrazovanja a povećava se i broj onih koji se obrazuju. Radujega, kako je kazao, i podatak iz istraživanja Cedem-a o tome da sve više građana pokazuje pozitivan odnos prema mjerama koje se preduzimaju na uključivanju Roma u društvo. To pokazuje da se i distanca prema romskom stanovništvu smanjuje.
Gospođa Tešić iz delegacije EU u Crnoj Gori istakla je da se mora još raditi na smanjivanju jaza izmedđu romskog i neromskog stzanovništav u oblastima obrazovanja i zapošljavanja. U pogeldu zaposlenosti, istkla je Tešić, postoji veliki jaz između ove dvije grupe. Tako, navodi Tešič, stopa zaposlenosti Roma je 17 % u odnosu na 38 % kod neromskog stanovništva. Prema njenim riječima treba raditi na tome da se produži važenje mjera subvencioniranja zapošljavanja Roma koja je istekla. Takođe, treba raditi i na motivisanju poslodavaca da zapošljavaju romsku populaciju.
Danilo Smolović iz Savjeta za regionalnu saradnju, koji su organizatori ove konferencije istakao je važnost pitanbja koja su danas pokrenuta i očekuje da će se dobiti inputi u vezi sa otvorenim pitanjima. Po njemu, postavljaju se brojna pitanja kako urediti oblast sakupljanja sekundarnih sirovina, promjene zakonskih rješenja, načina udruživanja sakupljača, rješavanje stambenih problema romske zajednice, proces legalizacije i druga brojasn otvorena pitanja.
U prvom dijelu konferencije bilo je riječi o zapošljavanju tačnije o formalizaciji nedeklarisanog rad Roma. Na tom panelu čule su se ideje o tome kako bi se moglo postići da rad pripadnika romske populacije bude uveden u zvanične tokove i regulisan.
Predstavnica Zavoda za zapošljavanje gospođa Sanja Rabrenović prisutnima je predstavila napore ZZZCG na poboljšanju položaja Roma u zapošljavanju. Brojne su mjere i aktivnosti koje Zvod preduzima a koje se nazivaju mjere aktivne politike zapošljavanja. Tu su prije svega osposobljavanje za određena zanimanja, savjetovanje, uključivanje pripadnika/ca romske zajednice u javne radove, sezonske poslove i drugo. Prema najnovijimzvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje na evidenciji ove ustanove trenutno je 824 pripadnika /ce romske populacije što je 2odsto ukupno nezaposlenih lica u Crnoj Gori. Struktura nezaposlenih Roma, kako je kazala Rabrenović je uglavnom takva da su to lica koja nemaju završeno formalno obrazovanje. Neophodno je sa ovom populacijom, kazala je Rabrenović, raditi na dodatnom osposobljavanju i sticanju stručnih kvalifikacija.
Kada je u pitanju položaj ljudi koji se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina, ideje u vezi toga iznio je predstanik organizacije Mladi Romi, g. Samir Jaha, koji je istakao da bi ovo zanimanje trebalo zakonski urediti kao bi radnici koji se bave tim poslom imali mogućnost da budu osigurani i jednog dana ostvare pravo na penziju. Jaha je istakao da bi tačnije trebalo govoriti o formalizaciji neprijavljenog rada. On smatra da je činjenica da mnoge porodice žive od ovog zanimanja i da bi se ono trebalo regulisati kako bi se sakupljači prepoznali u zakonu i njihova prava regulisala. To potkrepljje nalazima istraživanja organizaciej CEDEM koja je došla do podatka da 70 % porodica iz romske populacije radi na sakupljanju sekundarnih sirovina. Ova inicijativa, kazao je Jaha, je prvi put pokrenuta u Crnoj Gori, ali i u regionu.
Mladi Romi su ovu inicijativu uradili van projekta odnosno ovo nije projektna aktivnost, naveo je Jaha. Ova organizacija, kazao je Jaha, u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje radi na izradi standarda zanimanja. Do čega će to da dovede i kako će da rezultira nije još jasno, ističe Jaha i dodaje da je ovo prvi korak na putu formalizacije zanimanja sakupljača sekundarnih sirovina.
Potpredsjednik Romskog Savjeta Senad Sejdović, govorio je o aktivnostima Savjeta u partnerstvu sa Zavodom za zapošljavanje na uključivanju Roma u programe javnih radova. Istakao je da su ti programi ove godine uključili 24 pripadnika romske populacije koji će raditi u preduzećima Čistoća i Zelenilo. Sejdović je istakao i to da su preduzeća u skladu sa odličnom saradnjom koju su do sada imali sa Savjetom, odlučila da zaposlenima isplate i dodatni iznos preko onoga što je regulisano ugovorom sa Zavodom za zapošljavanje. Bitno je napomenuti, kazao je Sejdović, da se zapošljavaju i lica koja imaju srednju stručnu spremu na poziciji poslovođe. Prilikom zapošljavanja, istakao je Sejdović, vodilo se računa da to budu osobe koje se prvi put zapošljavaju kako bi se pružila prilika onima koji do sada nijesu imali prilike da rade.
Savjet je aktivan u pogledu zapošljavanja, ističe Sejdović, te samostalno preduzima inicijative za zapošljavanje Roma u saradnji sa javnim preduzećima. Na taj način u prethodnom periodu zaposleno je oko 60 osoba. On se osvrnuo i na pitanje formalizacije posla sakupljača sekundarnih sirovina i kazao da treba raditi na drugim stvarima kada je u pitanju inkluzija Roma te da ovakve inicijative samo podržavaju već postojeće strereotipe prema Romima. Naime, prema njegovim riječima, treba još više raditi na obrazovanju i uključivanju romske zajednice u obrazovni proces. Ostavljanje Roma na pozicijam na kojima su sada nije dobro rješenje. Treba raditi na doškolovavanju i prekvalifikacijama kako bi se uticalo da se položaj romske zjednice mijenja.
U nastavku rada na ovom panelu čule su se diskusije brojnih učesnika/ca. Gotovo svi predstavnici/ce romske zajednice imali su negativan stav prema inicijativi za formalizacijom zanimanja sakupljača sekundarnih sirovina. Sokolj Beganaj iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, smatra da je ova inicijativa nešto najgore što je čuo poslednjih godina. Kako je kazao, ova inicijativa nas vraća nekoliko koraka unazad jer potkopava sve što je do danas urađeno. Beganaj smatra da ovo samo podržava već postojeće stereotipe prema romskoj zajednici i nikako ne doprinosi njihovoj inkluziji. Ovo bi, kazao je Beganaj, uticalo i na djecu u smislu da bi prateći primjer svojih roditelja bili usmjereni da se nastave baviti sakupljanjem otpada umjesto da se uključuju u obrazovanje. Treba raditi na drugim mehanizmima integracije Roma a ne samo na sakupljanju otpada po kantama. Ovakvim inicijativama samo se demotiviše romska zajednica da radi na svom usavršavanju.
Direktor organizacije Phiren amenca g. Elvis Beriša, takođe je negativno ocijenio ovu inicijativu ustvrdivši da je pitanje koliko bi ona doprinijela i na ekonomskom nivou onima koji se bave ovim zanimanjem. Beriša je iskazao svoje slaganje sa svim onim što je Sokolj Beganaj rekao u vezi inicijative o formalizaciji zanimanja sakupljač sekundarnih sirovina. Slično razmišljanje imali su i gospoda Ismet Selimović iz Bijelog Polja kao i Ivan Toskić iz Podgorice, koji su kao negativnu ocijenili inicijativu o formalizovanju zanimanja sakupljača sekundarnih sirovina.
Drugi dio konferencije odnosio se na pitanje stanovanja i rješavanja stambenog pitanja za priopadnike/ce romske zajednice. Panelisti su bili: Radmila Lainović iz Ministarstva za održivi razvoj i turizam, Darka Ognjanović iz opštine Tivat, Fahrudin Begović iz opštine Bijelo Polje.
Po pitanju stanovanja kako je istakao g. Danilo Smolović treba prvenstveno mapirati romska naselja i utvrditi njihov tačan broj i potrebe u smislu građenja objekata. Potrebno je , kako je istakao Smolović, da se preciziraju potrebe u pogledu infrastrukture, kako bi se tačno znalo što može da se revitalizuje, što da se ruši a gdje je potrebna izgradnja novih objekata.
Gospođa Lainović iz Ministarstva za održivi razvoj i turizam prisutnima je predstavila zakonska rješenja u oblasti socijalnog stanovanja. Takođe, gospođa Lainović govorila je o procesu legalizacije romskih naselja i potrebi da se identifikuju romska naselja. Ona je kazala da je rok za legalizaciju prošao, ali isto tako i činjenicu da mnogi objekti u romskim naseljima ne spadaju u objekte koje je moguće legalizovati. Za rješavanje stambenog pitanja, odnosno rješenje problema stanovanja romske zajednice potrebna velika finansijska sredstva. Osim toga, neophodno je da se romima obezbijedi zaposlenje kako bi mogli da budu u stanju da vode računa o stanovima koje su dobili. Predstavnica opštine Tivat gospođa Ognjenović predstavila iskustva ove lokalne samouprave u pogledu rješavanja stambenog pitanja. Takođe, iskustva lokalne samouprave Bijelo Polje predstavio je menadžer grada Fahrudin Begović.
Učesnici/ce konferencije raspravljali su i o tome kako mapirati sva romska naselja te koji su najveći rizici po život stanovnika/ca tih naselja. Učesnici/ce su identifikovali skoro sva naselja kao ugrožena različitim faktorima počev od elementarnih nepogoda do nedostatka infrastrukture i brojnih drugih prirodnih faktora. Takođe, učesnici/ce konferencije ukazali su na potrebu da se rok za legalizaciju produži, te da se obezbijede određene olakšice za stanovnike/ce romskih naselja koje bi im omogućile da i oni riješe pitanje legalizacije svojih objekata. Učesnici/ce su raspravljali i o tome koje korake je neophodno preduzeti u procesu legalizacije.
Na kraju konferencije konstatovano je da je rad bio uspješan, da se vodila konstruktivna rasprava i da su dobijeni veoma korisni imputi za dalji rad na nalaženju najoptimalnijih rješenja u oblastima zapošljavanja i stanovanja Roma u Crnoj Gori.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*