Flash Vijesti

Diskriminacija Roma u Crnoj Gori i dalje problem

.Ovaj narod, prema relevantnim međunarodnim istraživanjima (Amnesty international, UNDP…), najugroženija je kategorija crnogorskog društva. I pored napora Vlade Crne Gore na socijalnoj inkluziji romske populacije, rijetki su primjeri njihove potpune integrisanosti u crnogorsko društvo.

Na osnovu etničke posebnosti, sa diskriminacijom se suočavaju gotovo svakodnevno, a zbog neregulisnog pravnog statusa i neadekvatnih stambenih uslova, uskraćena su im i elementarna ljudska prava. Posredstvom međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija, koji su se posljednjih 10 godina bavili problematikom ovog naroda u Crnoj Gori, značajan broj Roma okončao je proces osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. Diplomu im je, međutim, zamijenila metla, a čišćenje ulice i dalje im je jedina solucija za puko preživljavanje.

– Svi oni bez obzira na nivo obrazovanja završavaju u službama komunalnog preduzeća. Prilikom zapošljavanja konstantno se susreću sa diskriminacijom poslodavaca. Vlada je kroz mjere afirmativne akcije zaposlila tri pripadnika romske i egićanske populacije u državne institucije, ali to još uvijek nijesu poslovi sa stalnim radnim angažmanom – kazao je za Pobjedu sociolog, analitičar i pomoćnik direktora Fondacije za stipendiranje Roma, Andrija Đukanović.

konik-siti

Dvostruka diskriminacija

Svaka druga Romkinja u Crnoj Gori, kako je u petak saopšteno na skupštinskom odboru za rodnu ravnopravnost, izložena je porodičnom nasilju. Zbog neposjedovanja ličnih dokumenata većina njih je primorana na porođaj van zdravstvenih ustanova Crne Gore. Tokom protekle godine, kako je registrovalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, 12 Romkinja porodilo se van porodilšta. To, međutim, nije precizan podatak, a službenik za pravnu zaštitu u UNHCR – u Slobodan Raščanin smatra da je taj broj mnogo veći.

– Žene koje to rade uglavnom su na to prisiljene, jer nemaju sređen pravni status i dokumenta koja im omogućavaju besplatan porođaj. Ima djece, prvenstveno među romskom populacijom, koja se rađaju izvan zdravstvenih ustanova, jer majke nemaju dokumenta koja im omogućavaju besplatan porođaj i upis beba u knjige rođenih – kazao je Raščanin Pobjedi.

Strategija Vlade

U Crnoj Gori, prema podacima Vlade, boravi 720 raseljenih Roma i Egipćana sa Kosova i 20 iz bivših jugoslovenskih republika.Vlada Crne Gore u četvrtak je usvojila strategiju za poboljšanje položaja Roma i Egipćana, kojom bi do 2016. godine trebala da radi na integraciji jednog dijela ove manjinske zajednice u društvene tokove. Strategijom je predviđen i dobrovoljni povratak dijela raseljenih Roma sa Kosova i bivših jugoslovenskih republika u zemlje porijekla.

Za sprovođenje ove strategije Vlada je za ovu godinu, kako je navedeno u tom dokumentu, obezbijedila 473.000 eura. Strategijom je predviđeno obezbjeđivanje ličnih dokumenata, odnosno Status stranca sa stalnim nastanjenjem. Ostvarivanjem tog prava otvoriće im se mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu, socijalnu i dječju zaštitu, i niz prava koja se odnose na kulturni i jezički identitet.

Kampovi na Koniku

Na osnovu sporazuma o finansiranju IPA 2011, koji je između Crne Gore i Evropske unije potpisan 12. marta, izdvojena su tri miliona eura za izgradnju 90 stanova i mjesne zajednice na prostoru Kampova 1 i 2 na Koniku.

Na tom prostoru, gdje su se tokom rata na Kosovu 1998. godine naseljavali izbjegli Romi, prema podacima Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica žive 244 romske porodice. U ilegalnom romskom naselju, takozvanom „šenti taunu“, koji se nalazi između dva kampa živi 238 porodica. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za više od mjesec dana, nijesu bili u stanju da odgovore na pitanja Pobjede kada će početi izgradnja najavljenih stambenih jedinica, po kom kriterijumu će se dodjeljivati stanovi za 90 romskih familija i kakvi su planovi za preostale 392 porodice, koje žive na prostoru i u okolini kampova.
Izvor: Pobjeda

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*